Petar Kočić

Petar Kočić (Stričići29. VI. 1877 – Beograd27. VIII. 1916) je bio srpski književnik, jedna od najznačajnijih ličnosti srpske književnosti na početku 20. vijeka. Studirao je u Beču, živio u Skoplju i Sarajevu, a pred kraj života u Beogradu. Bio je izrazito politički angažovan, izražavajući protivljenje austro-ugarskoj okupaciji, a potom i aneksiji Bosne i Hercegovine. Zbog svojih radikalnih stavova dva puta je - 1907. i 1909. godine - bio uhapšen. Godine 1910. izabran je u Bosanski sabor.U svojim proznim i dramskim djelima realistički i satirično prikazuje onodobno stanje, opisujući negativne društvene posljedice austro-ugarske vlasti, vjerno prenoseći život i sudbinu svojih likova, kao i živopisni narodni govor. Njegovo najznačajnije djelo je drama Jazavac pred sudom (1904), koja se dugo zadržala na pozornicama uz velik uspjeh kod publike. Izdvajaju se još političke satire Sudanija te pripovijesti S planine i ispod planine i Jauci sa Zmijanja.

Kočić war Serbe aus Bosnien. Seine Mutter starb früh und sein Vater wurde daraufhin orthodoxer Priester. Petar besuchte zunächst die Schule im Kloster Gomionici, ab 1891 in Banja Luka und 1895 das Gymnasium in Sarajevo, wo er wegen seines serbischen Nationalismus der Schule verwiesen wurde und daher 1899 in Belgrad maturierte. Anschließend studierte er an der philosophischen Fakultät der Universität Wien. Ab dieser Zeit trat er als Schriftsteller hervor, war kurze Zeit Lehrer in Skopje und zwei Jahre später in Sarajevo Angestellter des serbischen Verlages Prosvjeta. Nach der Teilnahme an einem Streik wurde er entlassen. 1906 nahm er an einem Kongress jugoslawischer Schriftsteller in Sofia teil. 1907 gründete er die Zeitschrift Otadžbina in Banja Luka. Er begründete auch eine österreichfeindliche nationalistische und sozialrevolutionäre politische Gruppierung und wurde 1910 ins bosnische Parlament (sabor) gewählt. Als Regimegegner wurde Kočić schließlich ins Gefängnis gesteckt. Noch vor dem Ersten Weltkrieg entwickelte sich eine Nervenerkrankung. Er wurde zur Behandlung nach Belgrad gebracht, wo er 1916 in einer Nervenheilanstalt verstarb.

Djela

Werke

Kočić je kao srpski nacionalista bio protivnik Austro‑Ugarske. Njegovo najpoznatije djelo, dramatizovana satira „Jazavac pred sudom“, steklo je veliku popularnost 1908. godine, nakon aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austrije. Satira je bila usmjerena protiv nadmene i uvredljive austrijske zemaljske uprave koja je slabo govorila jezik naroda.

Pored toga, Kočić je pisao novele i lirske kratke proze u kojima je često opisivao iskonski grube, ponekad nasilne likove iz svoje bosanske postojbine.
Njegova važnija djela su:

  • „Jazavac pred sudom“, satirična drama, 1904.

  • „S planine i ispod planine“ (С планине и испод планине), pripovijetke, 1907.

  • „Jauci sa Zmijanja“ (Јауци са Змијања), pripovijetke, 1910.

  • „Protojerej mrčajski“ (Der Erzpriester von Mračaj), pripovijetka u njemačkom prevodu, u zbirci „Kroatische und bosnische Novellen“, 1940.

Kočić war als serbischer Nationalist Gegner Österreich-Ungarns. Sein bekanntestes Werk, die dramatisierte Satire Jazavac pred sudom (Der Dachs vor Gericht), erfreute sich 1908, nach der Annexion Bosnien-Herzegowinas durch Österreich, großer Beliebtheit. Die Satire richtete sich gegen eine überhebliche und beleidigende, die Landessprache nur schlecht sprechende österreichische Landesverwaltung. Außerdem schrieb Kočić Novellen und lyrische Kurzprosa, in denen er oft urtümlich-gewalttätige Typen seiner bosnischen Heimat beschrieb.

  • Jazavac pred sudom, satirisches Schauspiel 1904
  • S planine i ispod planine (С планине и испод планине), Erzählungen 1907
  • Jauci sa Zmijanja (Јауци са Змијања), Erzählungen 1910
  • Der Erzpriester von Mračaj, Erzählung, dt., in: Kroatische und bosnische Novellen, 1940